© Sponsored by B. Fuad 2018
Prvo rukovodstvo ZK
“Bihor”
Remzija Hajdarpašić - Predsjednik
Haris Ramčilović - Podpredsjednik
Ruždija Kočan-Sekretar
Đule Ramčilović - Predsjednik
Skupštine
Hamdija Rastoder - Sekretar
Skupštine
Sadat Ramdedović - Blagajnik
Sabit Šabotić - Predsjednik Savjeta
Feko Ličina - Finansijska Komisija
Miftar Ajdarpašić, Ramiza Kočan,
Sanel Škrijelj, Hamdija Ramčilović,
Jusuf Agović, Murat Ličina i Ernad
Muhović, članovi upravnog odbora.
Vrlo
brzo
klub
osniva
literalnu,
folklornu,
a
nešto
kasnije
i
likovnu
sekciju.
Literarnu
sekciju
predvodi
Selva
Šabotić
–
Ramčilović,
folklornu
Ramiza
Kočan,
a
likovnu
Denis
Kočan.
Održano
je
nekoliko
promotivnih
skupova
na
kojima
je
prisustvovao
veliki
broj
doseljenika
sa
Balkana,
a
jedna
od
njih
bila
je
27.
februara
2010.
god.
u
Ehleranžu,
i
na
tom
skupu
ZK
„Bihor“
za
svoje
počasne
članove
proglašava
dva
neprikosnovena
borca
za
Bihor
–
Haćima
Durakovića
i
Ismeta
Muhovića
,
dva
čovjeka
koji
su
godinama
bili
na
usluzi
velikom
broju
Bihoraca
koji
su
dolazili
u
Luksemburg
u
potrazi
za
svojom egzistencijom.
Klubu pristupaju novi članovi. Očito, na pomolu je svijetla budućnost ovog udruženja.
U
mjesecu
junu
2010.
,
klub
je
u
Plavu
učestvovao
na
manifestaciji
«SEHARA
BOŠNJAČKE
KUTURE».
U
terminima
namijenjenim
prestavljanju
klubova
iz
djaspore
predstavio
se
i
ZK
„BIHOR“
iz
Luksemburga.
Za
dobro
osmišljen
nastup
klub
je
dobio
niz
pohvala.
Snagom
volje
Upravnog
odbora
i
svih
članova
kreće
se
u
implementaciju
ideja.
Klub
narasta,
omasovljuje
se
i
već
postaje
poznat
u
državi
Luksemburg
kao
nešto
novo
u
smislu
organizacije
udruženja.
Sve
više
obrazovanih
ljudi
i
intelektualaca
prilazi
klubu
i
to
uliva
dodatno
povjerenje
i
nadu
u
uspjeh.
Jednom
broju
članova
Upravnog
odbora
ovaj
klub
postaje
druga kuća i prioritetna briga.
Stiže
podrška
i
iz
zavičaja,
iz
rodnog
Bihora,
od
intelektualaca
Bošnjaka
–
Bihoraca
iz
Crne
Gore,
prije
svega
od
prof.
dr
Šerba
Rastodera,
akademika
i
magistra
Saita
Šabotića
i
drugih.
To
iznova
puše
u
krila
projektu
zvanom
ZK
„Bihor“
Luksemburg.
U
oktobru
mjesecu
2010.
godine
klub
organizuje
najznačajniju
manifestaciju
u
toj
godinini:
„
DANI
BOŠNJAČKE
KULTURE
U
LUKSEMBURGU
“
učestviju:
profesor
Jasmina
Rastoder,
akademik
Šerbo
Rastoder,
etnolog
i
koreograf
Ibiš
Kujević,
novinar
i
publicista
Esad
Kočan
te
direktor
IK
„ALMANAH“ Atvija Kerović.
Prvoga
dana
organizovana
je
promocija
knjige
akademika
Šerba
Rastodera
Bošnjaci/Muslimani
Crne
Gore
između
prošlosti
i
sadašnjosti,
te
prezentacija
filma
o
Bihoru,
tradiciji i kulturi Bošnjaka Sandžaka: Ispod vela zaborava.
Drugoga
dana
ovog
festivala
u
gradskoj
sali
u
Oberkonu,
organizovano
je
književno
veče
na
kojem
su
nastupili:
Saudin
Dino
Burdžević
,
Nijaz
Hajdarović,
Faiz
Softić,
Sead
Ramdedović,
Remzija
Hajdarpašić,
Selva
Šabotić
–
Ramčilović,
Safet
Ćeman,
te
mlada
i
talentovana
poetesa
Maida
Kijamet.
Istoga
dana,
u
nastavku
programa,
održana
je
javna
tribina:
Bošnjaci
i
popis
stanovništva u Crnoj Gori, April 2011 – Bošnjak ili Musliman.
Trećega
dana
bila
je
promocija
IK
„Almanah
“.
Posebnu
pažnju
privukla
je
promocija
Islamsko-orijentalne
baština
Crne
Gore
popraćena
fotografijama
od
najstarijih
vremena
do
danas.
Tom
prilikom
predstavnici
Almanaha
poklanjaju
šezdesetak
naslova
svojih
izdanja
Zavičajnom
klubu, a klub, za uzvrat, donira Almanahu novčani iznos u visini od 500e.
Još
u
samom
početku
klub
pokreće
i
svoje
glasio
-
bilten
pod
istim
naslovom
„Bihor“
koji
je
u
početku
imao
za
cilj
da
informiše
članove
kluba
i
druge
zainteresovane
o
aktivnostima
kluba,
a
na
čelu
ovog
glasa
bira
se
književnica
Selva
Šabotić
–
Ramčilović.
Ovaj
bilten
iz
broja
u
broj
dobiva
na
kvalitetu
i
obimu
stranica,
da
bi
već
u
petom
broju
prerastao
u
reviju,
a
na
njeno
čelo
bira
se
književnik
Faiz
Softić.
Revija
dobiva
visoke
ocjene
od
ljudi
do
kojih
dolazi,
pa
i
sa
najviših
intelektualnih
instanci
iz
Crne
Gore,
Bosne
i
Hercegovine
i
Sandžaka.
Nekoliko
vrlo
etabliranih
imena
iz
svijeta
novinarstva
i
visokih
intelektualnih
krugova
sa
Balkana
šalju
svoje
teksteve
za
reviju
kao
što
su
Akademik
prof.
dr
Šerbo
Rastoder,
prof.
dr
Redžep Škrijelj, mr Sait Šabotić, Rifat Rastoder, Mirsad Rastoder, Tufik Softić i drugi.
Zahvaljujući
ovoj
reviji
otkrivamo
novo
književno
ime,
izuzetnog
literarnog
dara
–
Remziju
Hajdarpašića,
koji
prvi
put
u
ovoj
reviji
objavljuje
svoju
priču
„Zakopano
blago“
koju
preuzimaju
i
objavljuju
mnogi
listovi
i
časopisi
u
domovini
i
svijetu,
a
urednik
antologije
Savremene
bošnjačke
pripovjetke, koja izlazi u Skoplju, uvrštava je u red najuspjelijih pripovjedaka koje čine ovaj izbor.
Sredinom oktbra 2010. održava se redovna skupština udruženja i bira se novi Upravni odbor.
Rukovodstvo ZK “Bihor” iz
oktobra 2010
Ruždija Kočan - Predsjednik
Haris Ramčilović - Podpredsjednik
Hamdija Rastoder-Sekretar
Tufo Čivović - Predsjednik Skupštine
Sadat Ramdedović - Blagajnik
Muslija Kočan - Predsjednik Savjeta
Ramiza Kočan, Sanel Škrijelj, Ernad
Muhović, Raif Adrović, Suka
Kijamet, Ibrahim Kožar, Feko Ličina,
Jusuf Babačić, Zeno Ćeman i Đule
Ramčilović, članovi upravnog odbora.
Upravni odbor ZK "BIHOR"
za 2014
Slijeva, stoje: Suka Kijamet,
Raif Adrović (predsjednik
skupštine), Meho Ćeman, Hilmo
Taraniš, Hamdija Rastoder
(predsjednik UO) Mustafa
Muhović, Rifat Skenderović,
Nino Muhović, Remzija
Hajdarpašić (potpredsjednik).
Čuče: Džeko Skenderović,
Hamid Rastoder, Sabit Šabotić
(blagajnik), Esko Halilović
(sekretar), Mele Avdić i Sanel
Škrijelj.
Godina je dvije hiljade i osma.
Grupa
entuzijasta
u
Luksemburgu,
porijeklom
mahom
iz
Bihora,
iz
petnjičkog
kraja,
na
čelu
sa
Ruždijom
Kočanom
diplomiranim
ekonomistom,
pokreće
inicijativu
o
formiranju Zavičajnog kluba pod imenom „
Bihor
“.
Ova
ideja
izrasla
je
iz
želje
da
se
jedna
grupa
ljudi
organizuju
po
teritorijalnoj
pripadnosti
i
da
tako
organizovani
pokušaju
uraditi
nešto
za
dobrobit
kraja
u
kojem
su
ponikli
i
iz
kojeg
nose
prva
životna,
za
mnoge,
i
ne
previše
vesela
iskustva, jer –
Bihor
je pasivan kraj.
Jedan
od
najmanje
tri
razbacana
Bihora
po
svijetu,
skrasio
se
i
u
Luksemburgu, kako ga još mnogi zovu, Zelenom srcu Evrope.
Osnivačkoj
skupštini
Zavičajnog
kluba
„Bihor“
prethdilo
je
desetine
pripremnih
sastanaka.
Tražio
se
najbolji
model
organizacije,
i
težilo
se
da
što
veći
broj uticajnih Bihoraca uzme učešće u osnivanju kluba.
Konačno, 3. Oktobar 2009. predstavlja istorijski datum ZK „Bihor“!
Na
osnivačkoj
skupštini,
u
gradiću
Kayl-u
izabrano
je
prvo
rukovostvo
udruženja.
Upravni odbor ZK "BIHOR"
za 2018
Predsjednik
Remzija Hajdarpašić
Podpredsjednik
Edin Medo Latić
Sekretar
Hamdija Rastoder
Blagajnici
Raif Adrović
Sead Agović